
Zeleni čaj: šta kaže nauka
Zeleni čaj je verovatno najproučavanije piće na svetu. Velike studije iz Japana pratile su desetine hiljada ljudi više od deset godina. Evo šta su pokazale, i zašto rezultate treba čitati pažljivo.
ČajWelton Zeleni čajPogledaj čaj →Zeleni čaj se pravi od istih listova kao crni, ali se listovi ne fermentišu. Zato zadržava više katehina, polifenola koje nauka najviše proučava. Najpoznatiji među njima je EGCG.
Jedna od najvećih studija objavljena je 2006. u časopisu JAMA. Istraživači sa Univerziteta Tohoku pratili su više od 40.000 odraslih u Japanu do 11 godina. Oni koji su pili pet ili više šolja zelenog čaja dnevno imali su 16 odsto manji rizik smrti iz svih uzroka i 26 odsto manji rizik smrti od bolesti srca i krvnih sudova, u poređenju sa onima koji su pili manje od jedne šolje.
Važno je šta studija ne kaže. Ovo je opservaciona studija: pokazuje vezu, a ne dokazuje da je čaj uzrok. Ljudi koji piju puno zelenog čaja mogu se razlikovati i po ishrani, kretanju i navikama. I sami autori su napisali da su za potvrdu potrebna klinička ispitivanja. Veza sa smrtnošću od raka nije pronađena.
Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) ocenila je 2018. da su katehini iz zelenog čaja pripremljenog na tradicionalan način, kao napitka, bezbedni. Oprez je potreban kod koncentrovanih suplemenata sa ekstraktom zelenog čaja, kod 800 mg EGCG dnevno i više, a to je daleko više nego u šoljama čaja.
Zeleni čaj sadrži i kofein, manje nego kafa. Zato ga je najbolje piti preko dana, a uveče birati biljne čajeve. A da bi bio ukusan, a ne gorak: voda oko 90 °C i 3 minuta.
Napomena: Tekst je informativan i govori o zelenom čaju uopšte. Ne zamenjuje savet lekara.



